Podne uči u Mostaru gradu,

Mostarani avdest uzimaju.

U Mostaru, a na šadrvanu,

ne uzima gondže Mehemede,

vec zagrće uz ruke rukave:

bijele se ruke kroz rukave

kano gruda u planini snijega.

Gledala ga Mustajpašinica

sa čardaka, sa demir pendžera.

Ona zove Kumriju robinju:

Kumrijice, moja robinjice,

hajde zovi gondže Mehemeda,

sve mu kaži što je i kako je,

da ga zove Mustajpašinica

na čardake, na bijele ruke...