Kazandžije

Kazandžijski zanat je dio esnafa kojem pripadajui kalajdžije. Jedni izrađuju predmete od bakra, a drugi ih prevlače klajem. Budući da se predmeti od bakra, naročito posuđe, nije samo klajisalo, nego i ukrašavalo ornamentima i gravurama, to je davalo i umjetničku dimenziju ovim proizvodima. Posao ukrašavanja su uglavnom radile žene, a naziva se savaćenje. To je vrsta ukrašavanja, tipična za Sarajevo, koja se održala do danas.Zanat je u Bosnu i Hercegovinu došao sa dolaskom Osmanlija i od 16. stoljeća, na istom  mjestu gdje se nalazi i danas, locirana je  Kazandžijska čaršija. Mada su se kazandžijski dućani mogli vidjeti i na Vratniku, centar ove djelatnosti je oko ulice Oprkanj na  Baščaršiji. Ova Čaršija je podmirivala potrebe za kazandžijskim proizvodima u cjeloj BiH. Mogli su se pohvaliti sa najmnogbrojnijim priborom za rad i sa više od sedamdeset različitih proizvoda, među kojima izdvajam: kuhinjsko posuđe i   posuđe za serviranje raznih vrsta i veličina; posuđe u kojem se donosila i držala voda, đugumi, ibrici i leđeni; pribor za kompletno posluživanje kahve-table, ibrici, džezve, zarfovi; različiti sakralni predmeti- proizvodi za rasvjetu,za brijačnice, za banje... 

Glavne sirovine za rad su bakar, kalaj, olovo, nišador, te peći sa visokim temperaturama u kojima su se ovi elementi topili i izlijevali u pripremljene kalupe. Posao je bio izuzetno naporan i zahtjevao je posebnu opremu, tzv. zavita, koja se morala održavati vlažnom. Prvi kazandžija se pominje u Sarajevu 1489. godine da bi njihov broj vremenom rastao, te su početkom 16. stoljeća već mogli osnovati esnaf. Postojale su porodice koje su se ovim zanatom bavile kontinuirano preko 150 godina. Ujedno, ovo je prvi esnaf  u kojem su se članovi počeli baviti i trgovinom bakra, kalaja i kazandžijskih proizvoda. Prve podatke o ovome susrećemo početkom 18. stoljeća, dok se kod ostalih zanatlija ovaj prelazak javlja tek polovinom 19.stoljeća. Zahvaljujući Austro-Ugarskoj vlasti osnovana je posebna radionica za umjetne zanate koja je dala dodatni poticaj razvoju ove djelatnosti.